Kako prečistiti i sakupiti kišnicu?
U vremenu klimatskih promena, sve češćih suša i opterećenih vodovodnih sistema, pitanje vode postaje pitanje bezbednosti, ali i slobode. Sakupljanje kišnice više nije samo „ekološki trend“ – to je razumna, praktična i dugoročno održiva odluka.
Ali da bismo o kišnici govorili ozbiljno, moramo je razumeti realno. Ona nije ni savršeno čista darovana voda, niti skrivena opasnost. Ona je resurs – koji može biti izuzetno vredan, ali samo ako mu pristupimo odgovorno.
Prečišćavanje kišnice za dobijanje pijaće vode posebno je korisno u mestima bez gradskog vodovoda, kada je voda iz česme lošijeg kvaliteta ili kada želimo da postanemo nezavisni u snabdevanju. Osim toga, kišnica se može koristiti i u različite druge svrhe, čime se smanjuje potrošnja čiste pijaće vode.
Koji su glavni izvori vode za piće?
Najkvalitetniji izvori pijaće vode najčešće su podzemne vode. One se prirodno filtriraju prolaskom kroz slojeve zemlje i stena, što im daje stabilniji hemijski i mikrobiološki kvalitet.
Površinske vode (reke i jezera) izloženije su zagađenju i zahtevaju ozbiljan tretman pre nego što postanu bezbedne za piće.
Kišnica je poseban slučaj. Ona nastaje isparavanjem vode i njenim ponovnim vraćanjem na zemlju, ali dok prolazi kroz atmosferu, apsorbuje gasove i čestice iz vazduha. Zbog toga njen kvalitet zavisi od:
- zagađenja vazduha,
- blizine industrije i saobraćaja,
- vrste površine sa koje se prikuplja.
U ruralnim i šumskim predelima, gde je vazduh čistiji, kišnica može biti kvalitetnija nego u urbanim sredinama. Ali ni tada nije automatski bezbedna za piće.
Od čega se sastoji kišnica?
Kišnica nije destilovana voda. Tokom padanja kroz atmosferu ona:
- apsorbuje ugljen-dioksid (zbog čega je blago kisela, pH 5,0–6,0),
- vezuje azotne i sumporne okside,
- prikuplja prašinu, polen i mikročestice.
Kada padne na krov, dodatno ispira:
- ptičiji izmet,
- lišće i organske ostatke,
- čestice materijala sa krova,
- mikroorganizme.
Zato je sistem filtracije obavezan ako želimo da je koristimo za piće.
Kada se kišnica može direktno upotrebljavati?
U zavisnoti od kvaliteta vazduha zavisi za koju namenu kišnica može da se koristi. Bez napredne obrade, kišnica je pogodna za:
- navodnjavanje bašti i plastenika
- hidroponične i akvaponične sisteme
- ispiranje toaleta
- pranje dvorišta i vozila
- tehničku vodu u domaćinstvu
Za tuširanje i kuvanje preporučuje se osnovna filtracija i kontrola kvaliteta. Za piće – potrebna je ozbiljna višestepena obrada i analiza vode.
Od čega se sastoji sistem za prečišćavanje kišnice?
1. Krov kao kolektor
Najjednostavniji kolektor je krov kuće. Sa krova od oko 50 m², u klimatskim uslovima Srbije, moguće je sakupiti i do 25.000–35.000 litara godišnje (zavisno od količine padavina). Idealno bi bilo da se oluci sa obe strane kuće povežu u jednu cev koja usmerava vodu ka rezervoaru. Pri tome je važno voditi računa o toksičnosti materijala od kojeg je izrađen kolektor.
Najbolji materijali:
- crep
- metalni lim
Treba izbegavati:
- stare azbestne ploče
- dotrajale bitumenske materijale
Preporučuje se ugradnja sistema za „first flush“ – uređaja koji odvaja prvu vodu sa krova, jer je ona najzagađenija.
2. Mehanički filter – prva linija zaštite
Na spoju oluka postavlja se mehanički filter (inox mreža, gusti filter, vorteks filter, mrežica od komarnika ili neko slično rešenje). Njegova uloga je da zadrži:
- lišće
- insekte
- krupne nečistoće
Ovo je jednostavan, ali ključan korak.
3. Taložnik – odvajanje početne prljavštine
U donjem delu cevi može se postaviti komora sa ventilom u kojoj se zadržava prva, najzagađenija voda (blato, prašina, itd.). Nakon kiše, ona se ispusti. Time se značajno smanjuje opterećenje glavnog filtera.
4. Peščani filter – prirodni princip filtracije
Na sredini kolektorske cevi postavlja se odvodna cev koja usmerava delimično pročišćenu vodu ka peščanom filteru. Na njenom početku može se postaviti dodatna mrežica, ali to nije obavezno.
Peščani filter funkcioniše po principu sporog prolaska vode kroz slojeve:
Otkrij više na patreonu
Ostatak teksta dostupan je na našem Patreon profilu. Postanite član i otključajte ekskluzivne članke – ne samo ovaj, već i mnoge druge u kojima delim svoja stručna znanja i praktična iskustva. Sve što pišem osmišljeno je da se primeni odmah: od jasnih uputstava do preporuka opreme koju zaista možete pronaći i priuštiti. Vaša podrška mi omogućava da znanje pretočim u vodiče koji vam štede vreme, novac i donose sigurnost u svakodnevnom radu.
PREPORUKA
Pripremili smo za Vas priručnike, vodiče, e-knjige, uputstva… Pogledajte ponudu OVDE.
POKRENIMO DISKUSIJU U VEZI OVE TEME!
Napišite komentar i pokrenite diskusiju u vezi ove teme. Postavite pitanje kako bismo rešili eventualne dileme. Podelite svoje iskustvo kako biste pomogli drugima. Ukoliko primetite neke greške, podelite sa nama kako bismo unapredili članak…
Da li se moze kisnica koja je preko ugljenog filtera spremljena u rezervar pod zemljom piti, ali da se prije pijenja jos jednom preko brita filtera filtrira pa pije…
Brita filter deluje po istom principu kao i peščani filter. Sastoji se od mrežice (sprečava prolazak krupnijih materija), aktivnog uglja u vidu perli i razmenjivača jona (uzmenjivačka smola). Svakako da bi mogao da posluži za dodatno filterisanje vode, ali se obično radi o malim filterima koji prečišćavaju do 100l vode, zato što se vremenom istroši efekat vezivanja nečistoća, odn. premaši kapacitet.
Peščani filteri su obično dosta veći, pa je i kapacitet prečišćavanja veći. U zavisnosti od količine i kvaliteta aktivnog uglja zavisiće i dugotrajnost i kapacitet prečišćavanja samog filtera. Nakon nekog vremena poželjno je zameniti ceo filter. Kombinacija zeolita i aktivnog uglja dodatno utiče pozitivno po zdravlje čoveka.
Hvala divno