Skip to content

Biljke: Metode uzgoja biljaka

U nastavku teksta planiramo da opišemo različite metode uzgoja biljaka. Osvrnućemo se na tracionalne metode, ali i na naučno zasnovane metode uzgoja biljaka.

Poljoprivreda - Zemljoradnja

Klasična poljoprivreda (organska i neorganska) je nastala uništavanjem celih ekosistema tj. različitih biljnih, životinjskih i drugih zajednica. Šume su posečene, sav biljni svet uklonjen, životinje proterane, vodotokovi izmenjeni, da bi se celokupna površina iskoristila za uzgoj samo jedne ili nekoliko različitih biljnih vrsta koje su korisne za čoveka.

Neorganska poljoprivreda

Neorganska ili komercijalna poljoprivreda zasniva se prvenstveno na primeni hemijskih (sintetičkih) đubriva, tj. hemikalija koje mogu da budu različitog porekla. Ove hemikalije čine minerale koji se dobijaju iz stena, podzemnih voda, otpadnih sirovina, hemijskih jedinjenja, organske materije, itd. Korišćenje kombinacije organskih i neorganskih đubriva takođe spada u komercijalnu poljoprivredu.

Takođe, koriste se i druge hemikalije, kao što su insekticidi, herbicidi, različiti otrovi, aditivi i konzervansi, voskovi, razni stimulatori, veštački hormoni, kiseline, itd. Sve ove hemikalije se vremenom nakupljaju u zemlji, vodi i vazduhu. Na ovaj način dolazi do zagađivanja celokupne životne sredine, a efekat se preko hrane, vode i vazduha prenosi na čoveka. Sa svakom narednom sezonom i unošenjem sve većih količina štetnih hemikalija kvalitet prinosa je slabiji, a zemljište zagađenije.

Organska poljoprivreda

Organska poljoprivreda koristi stajnjak ili kompost, tj. netoksičnu organsku materiju kao izvor prihrane za biljke. Umesto veštačkih pesticida i herbicida koriste se: biološka kontrola štetočina, prirodni ekstrakti iz biljaka, korisni mikroorganizmi, zamke i fizičke prepreke.

Organska hrana je manje izložena toksičnim hemikalijama pa je svakako zdravija od hrane dobijene komercijalnom poljoprivredom. Ovakva hrana je punijeg ukusa, a poseduje više hranljivih materija (npr. vitamina, biljnih šećera i sokova, itd). Takođe, organska proizvodnja manje šteti živom svetu i životnoj sredini. GMO nisu dozvoljeni u organskoj poljoprivredi.

BIOLOŠKA KONTROLA ŠTETOČINA

Biološka kontrola podrazumeva korišćenje životinja koje se hrane štetočinama ili biljaka koje svojim mirisima teraju štetočine. Organski biljni ekstrakti su prirodne materije dobijene iz biljaka koje ili teraju ili ubijaju štetočine. Korisni mikroorganizmi i organski ekstrakti, koji se koriste u organskoj poljoprivredi, nisu toksični po ljude, ostali živi svet ili životnu sredinu.

Hortikultura - Baštovanstvo

Hortikultura je umetnost uzgoja biljaka u baštama ili pejzažima. Fokusira se na lepotu biljaka i njihovu ukrasnu (cvećarstvo i pejzažna hortikultura), zdravstvenu (npr. uzgoj čajeva i začinskih biljaka), hranljivu (voćarstvo i povrtarstvo) i ekonomsku vrednost. Za razliku od klasične poljoprivrede, baštovansto čini uzgoj većeg broja različitih biljaka na manjoj površini ili u saksijama.

metode uzgoja biljaka
Hortikultura - Metode uzgoja biljaka. Image by Agata from Pixabay

Permakultura

Permakultura čini granu ekološkog dizajna u kojem se fokus zadržava na regeneraciji i formiranju samoodrživih staništa po uzoru na prirodne ekosisteme. Poenta je da se izgradi veštački ekosistem u kojem će svaka pojedinačna vrsta (biljke, gljive, alge, životinje i mikroorganizmi) biti na neki način u odnosu sa drugim vrstama. Na ovaj način dolazi do formiranja kompleksne zajednice sa elementima samoodrživosti.

Permakultura na neki način može da se svrsta u ekološko ili naprednije baštovanstvo. Permakulturni vrt može da bude zasnovan na sadnji korisnih, jestivih i ukrasnih biljaka. Ovakav vrt poseduje voće, povrće, salate, začine, žitarice, itd., odnosno raznovrsne prinose. Zbog povezanosti svih članova ovog ekosistema, vremenom se smanjuje potreba za ljudskim intervencijama, a čovek redovno ubire plodove.

OSNOVA PERMAKULTURE

Površina koja je namenjena za permakulturu može da bude veličine jedne baštice u kojoj će se sagledati sve osobine date površine. Pažnja se obraća na svaki detalj: prati se putanja Sunca zbog osvetljnosti; prati se temperatura u različitim delovima bašte, prati se vlažnost zemljišta i sposobnost zadržavanja vode, kao i kvalitet zemljišta, mapiraju se mesta koja su pod hladom, itd.

Na osnovu svih informacija pravi se nacrt raspodele zemljišta u odnosu na potrebe biljaka. Biljke se obično sade u spratovima, pa postoje zone sa drvenastim biljkama, zone sa žbunastim biljkama, zona sa povrćem i zona sa travama. Spratovnost je jako bitna, naročito zbog potrebe biljaka za osvetljenjem.

METODE UZGOJA BILJAKA BEZ ZEMLJE

Naučno zasnovane metode uzgoja biljaka često obuhvataju tehnike gajenja biljaka bez zemlje kao supstrata. Komercijalno ovim tehnikama se bave “Urbani farmeri” u okviru tkzv. “Urbane farme”.

Pripremili smo za Vas priručnike, vodiče, e-knjige, male sisteme, eko umetničke slike… Pogledajte ponudu naših proizvoda klikom OVDE. U ponudi imamo priručnike o akvaponiji, hidroponiji i aeroponiji, gajenju mikrobilja, ožiljavanju reznica, itd.

Hidroponija - Hidroponika

Hidroponija predstavlja metod uzgoja biljaka u kojem se zemlja kao supstrat ne koristi. Umesto zemlje koristi se voda bogata mineralnim materijama. Radi se o naučno zasnovanom uzgoju prilikom kojeg se biljci omogućavaju savršeni uslovi za bujno razviće, cvetanje i plodonošenje.

hidroponija kako napraviti najjednostavniji sistem
Najjednostavniji hidroponski sistem. Metode uzgoja biljaka.

Umesto zemlje mogu da se koriste različiti hidroponski supstrati. Ovi supstrati ne smeju da imaju primese koje će uticati na kvalitet vode (promene pH vrednosti, toksičnost, povećanje sadržaja minerala, itd.). Njihova uloga se ogleda prvenstveno u vidu potpore za osnovu biljke.

PREDNOSTI HIDROPONIJE

ZDRAVLJE

  • Hidroponski sistem je izolovan od zagađenog zemljišta (npr. teških metala i toksina).
  • Nema zagađivanja zemljišta, a nastaje drastično manja količina otpada. Nema genetske manipulacije (nije GMO)
  • Kao prihrana može da se koristi kompost rastvoren do mineralnog nivoa – organski uzgoj.
  • Nema potrebe za pesticidima i drugim štetnim ksenobioticima, pa su biljke zdravije.
KVALITET I KVANTITET
  • Daje mnogo veće i kvalitetnije prinose prirodnijeg ukusa uz brži rast biljaka, čak do 5 puta
  • Potrebno je i do 97% manje vode, kao i do 90% manje energije (samo električna energija).
  • Uzgoj moguć u svim klimatima, uz uzgoj na otvorenom ili u zatvorenom, čak i na zgradama. Moguć neprekidan uzgoj tokom cele godine.
  • Ne javlja se korov. Nema potrebe za dodatnim mašinama (npr. traktori, freze, itd.). Potrebno manje radnika, manji napor pri radu.
  • Zemlja uopšte nije potrebna, ali ni velika površina za uzgoj.

Aeroponija - Aeroponika

Kod hidroponskog uzgoja koren je delimično ili ceo potopljen u vodi. Kod aeroponičnog uzgoja koren visi u zamračenom prostoru i periodično se vlaži hranljivim rastvorom u vidu kapljica (pomoću rasprskivača) ili aerosola (pomoću fogera). Zahvaljući većoj koncentraciji kiseonika koren će drastično brže i zdravije da se razvija, a kao posledica toga dolazi i do bržeg i zdravijeg razvoja celokupne biljke. Dakle, pored svih benefita koje deli sa hidroponijom, aeroponija je još napredniji sistem.

Akvaponija - Akvaponika

Akvaponija predstavlja sistem za istovremeni uzgoj riba i kopnenih biljaka (voće, povrće, itd.). Tačnije, ona predstavlja spoj hidroponije ili aeroponije i akvakulture (uzgoj ribe).

akvaponija kako napraviti mali sistem
Media bed akvaponični sistem. Izvor: How to Aquaponic

Uključuje tri grupe organizama kombinujući nauku i tehnologiju na jedan neobičan način. Prva grupa su ribe koje u vodu ispuštaju amonijak. Bakterije zatim taj amonijak razgrađuju u nitrat, odnosno jedinjenje koje je neophodno biljkama za rast. Na kraju biljke usvajaju minerale i prečišćavaju vodu za ribe. Pored ovih grupa organizama moguć je unos i drugih organizama (gliste, slatkovodni rakovi, puževi čistači, alge, itd.).

AKVAPONIJA = PERMAKULTURA U VODI?

Akvaponija predstavlja simulaciju prirodnih odnosa i procesa između tri različite grupe organizama u kojoj svaka od njih ima određenu korist. Na kraju korist ostvarujemo i mi korišćenjem dobijenih proizvoda (riba i biljaka). Dobijene biljke i ribe možemo koristiti za ishranu ili uzgoj ukrasnih vrsta.

Prednost akvaponije se ogleda u tome što nisu potrebna veštačka đubriva. Dakle, riblja hrana i riblje izlučevine služe kao izvor hranljivih materija za rast i razvoj bakterija i biljaka. Ovaj vid uzgoja u nekim zemljama je prihvaćen kao organski, što se može primetiti i po ukusu biljaka. Sve ostale benefite deli sa hidroponijom i aeroponijom.

Uzgoj biljaka na agaru

Agar je želatin dobijen iz morskih algi. Uzgoj biljaka na agaru se primenjuje u laboratorijama, najčešće prilikom testiranja klijavosti ili za kulturu tkiva. Uzgoj se obično vrši, za naučne svrhe, u petrijevim posudama, epruvetama ili staklenim teglama. Prednost ovakvog uzgoja leži u sterilnosti i prozirnosti podloge, kao i potpunoj kontroli njenog sastava.

KULTURA TKIVA - METODE UZGOJA BILJAKA

Kultura tkiva čini grupu tehnika u kojim se vrši gajenje biljaka na medijumu poznatog sastava. Zahvaljujući ovoj metodi, uzimanjem uzoraka iz biljnih tkiva (meristemskih) moguće je razvijati pojedinačne biljne organe (npr. samo listove ili samo korenove).

MIKROPROPAGACIJA - METODE UZGOJA BILJAKA

Jedna od tehnika kulture tkiva jeste mikropropagacija koja se koristi za proizvodnju biljnih klonova. Nakon procesa klonranja, klonovi se prebacuju u standardne supstrate (zemlja, kokos, itd.). Klonovi u ovom slučaju ne predstavjaju genetsku manipulaciju, nego vid vegetativnog umnožavanja kao što je slučaj sa procesom ožiljavanja reznica. Na ovaj način je moguće umnožiti više stotina ili hiljada biljaka u jednoj maloj posudi.

SRODNI ČLANCI

Ukoliko vas interesuje nešto više o gajenju biljaka, srodne članke možete da prelistate OVDE. Ukoliko vas interesuje akvaponija, onda srodne članke možete da otvorite klikom OVDE. Ukoliko vas interesuje hidroponija, srodne članke možete da otvorite OVDE.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *