Spelta: Kako i zašto gajiti speltu?
Spelta (Triticum spelta) je stara, reliktna vrsta pšenice koja se gaji više od 7.000 godina. Od bronzanog doba pa sve do srednjeg veka bila je jedna od osnovnih životnih namirnica širom Evrope. Tek sa pojavom modernih, visokoprinosnih sorti pšenice, spelta je potisnuta u stranu.
Danas se interesovanje za speltu ponovo budi – ne zato što je „čudotvorna“, već zato što je otpornija, manje zahtevna i nutritivno bogata, a pritom se može gajiti i u malim, urbanim uslovima. Upravo zbog toga želimo da pokažemo kako speltu možete gajiti sami, na jednostavan i kontrolisan način.
Ukoliko vas interesuje priručnik o gajenju mikrobilja i trave žitarica, onda možete da ga poručite OVDE.
NUTRITIVNA VREDNOST SPELTE
Spelta u zrnu sadrži oko 330–340 kcal na 100 g. Bogata je složenim ugljenim hidratima (oko 70%), dijetetskim vlaknima (10–12%), biljnim proteinima i vitaminima B kompleksa. Od minerala se posebno izdvajaju mangan, fosfor, magnezijum i gvožđe.
U poređenju sa modernom pšenicom, spelta ima uravnoteženiji proteinski sastav, ali i dalje sadrži gluten, što je važno naglasiti osobama sa celijakijom ili intolerancijom.
PŠENIČNE KLICE – ŽIVO ZRNO
Kada zrno spelte proklija, započinje proces u kojem se rezervne materije pretvaraju u lako dostupne nutrijente. Proklijalo zrno je nutritivno bogatije od suvog, jer sadrži više aktivnih enzima, vitamina i biološki dostupnih minerala.
Pšenične klice su dobar izvor biljnih proteina, esencijalnih aminokiselina, vitamina B kompleksa, beta-karotena i minerala poput magnezijuma, cinka, mangana, bakra, fosfora i gvožđa. Da bi se lakše svarile, potrebno ih je dobro sažvakati ili prethodno samleti.
Zbog svog sastava, klice se često preporučuju osobama u periodu rasta, fizičkog napora ili oporavka, kao i onima koji imaju problem sa demineralizacijom organizma – ali u umerenim količinama.
KLICE I ZDRAVLJE – ŠTA REALNO MOŽEMO OČEKIVATI?
Redovna, ali umerena konzumacija pšeničnih klica može doprineti boljem varenju, stabilnijem metabolizmu i jačanju imuniteta. Njihova vlakna povoljno utiču na rad creva, dok vitamini i minerali podržavaju nervni sistem, zdravlje kože, kose, noktiju i kostiju.
Klice se često povezuju i sa osećajem veće energije, boljom koncentracijom i oporavkom nakon fizičkog napora. Ipak, važno je naglasiti da one nisu lek, već funkcionalna hrana – dodatak ishrani koji deluje samo kao deo šireg, zdravijeg načina života.
Pripremili smo za Vas autorske priručnike, vodiče, uputstva za upotrebu, e-knjige… Pogledajte ponudu OVDE.
SOK OD MLADE PŠENIČNE TRAVE (Spelte)
Mlada pšenična trava predstavlja sledeću fazu rasta, u kojoj biljka razvija visok sadržaj hlorofila, enzima i bioaktivnih supstanci. U toj fazi trava je nutritivno znatno bogatija od samog zrna.
Sok od mlade pšenične trave sadrži vitamine A, B, E i K, minerale, aminokiseline i antioksidanse. Često se koristi kao podrška detoksikacionim procesima u organizmu, naročito nakon dugotrajnog perioda loše ishrane.
Važno je naglasiti da pojam „detoksikacije“ ovde ne znači magično čišćenje organizma, već olakšavanje rada jetre i probavnog sistema, koji i inače obavljaju tu funkciju.
UTICAJ NA ZDRAVLJE – BEZ PRETERIVANJA
Konzumacija soka od mlade pšenične trave može doprineti:
- boljoj cirkulaciji i radu srca,
- regulaciji varenja i metabolizma,
- jačanju imuniteta i opštem osećaju vitalnosti,
- smanjenju umora i osećaja iscrpljenosti.
Međutim, sok nije zamena za terapiju, lekove ili medicinske intervencije. On je dodatak, a ne rešenje za ozbiljna zdravstvena stanja.
POSTUPAK GAJENJA MLADE PŠENIČNE TRAVE (SPELTE)
Za standardno gajenje mlade pšenične trave potrebna su netretirana semena spelte, voda i odgovarajući sudovi za gajenje. Iako se često koristi zemlja ili treset, važno je naglasiti da zrno pšenice već sadrži sve hranljive materije potrebne da biljka izraste do faze pogodne za ceđenje soka. Zbog toga je gajenje moguće i hidroponski – bez zemlje, isključivo u vodi.
Bez obzira na metod, jedan od najčešćih problema u uzgoju predstavlja pojava plesni (buđi). Glavni uzrok nije sama voda, već konstantno potopljeno i seme. Ključ uspeha je jednostavan: seme mora biti stalno vlažno, ali nikada natopljeno.
Dan 1 – Namakanje
Izdvojiti oko dve šake zrna spelte i dobro ih isprati mlakom vodom. Oprana zrna prebaciti u staklenu teglu i do polovine naliti čistom vodom sobne temperature. Teglu zatvoriti poklopcem u koji je prethodno napravljeno nekoliko rupica radi cirkulacije vazduha. Ostaviti na tamnom mestu 8–10 sati.
Napomena: predugo namakanje (više od 12–14 sati) može povećati rizik od fermentacije i pojave plesni.
Dan 2 i 3 – Klijanje u mraku
Nakon namakanja vodu procediti. Semena ravnomerno rasporediti po dnu rupičaste tacne. Tacna sa rupicama postavlja se u drugu, tacnu bez rupa, kako bi višak vode mogao slobodno da se odvodi i ne zadržava ispod semena.
Tacne se prekrivaju čistom vlažnom krpom i ostavljaju na tamnom mestu. Krpu je potrebno navlažiti 1–2 puta dnevno. Semena ne smeju da se osuše, ali ne smeju ni da stoje u vodi. Ovaj postupak se ponavlja i trećeg dana. Ukoliko se pojavi neprijatan miris, sluzava tekstura ili vidljiva plesan, seme je kontaminirano i treba ga ukloniti.
Dan 4 – Izlaganje svetlu
Četvrtog dana krpa se uklanja, a tacne se premeštaju na svetlo mesto, ali bez direktnog sunčevog zračenja. Idealno je mesto pored prozora ili ispod veštačke LED rasvete specijalizovane za gajenje biljaka (do 20W, oko 6500K).
Dva puta dnevno dodaje se mala količina vode u donju tacnu. Koren bi trebalo da je prošao kroz rupice prve tacne. Nakon kraćeg vremena (otprilike 10–15 minuta), sav višak vode se obavezno odstranjuje. Cilj je da koren zadrži vlagu, dok seme ostaje što suvlje.
Dan 5 i nadalje – Klice ili trava
Petog dana dolazi do vidljive pojave korena i izdanka. U ovoj fazi moguće je prekinuti uzgoj i koristiti isključivo klice za ishranu. Ukoliko se nastavlja gajenje pšenične trave, postupak zalivanja ostaje isti: dva puta dnevno, sa obaveznim uklanjanjem viška vode.
Kako koren raste, on zadržava deo vlage, dok seme postaje sve manje osetljivo na truljenje. Upravo ova faza je presudna za sprečavanje pojave plesni.
Berba i konzumacija
Oko desetog do dvanaestog dana pšenična trava dostiže visinu od 15 do 20 cm i spremna je za berbu. Trava se seče čistim makazama, 1–2 cm iznad dna. Može se koristiti za ceđenje soka u sokovniku, blenderu (uz dodatak vode) ili ručno pomoću avana i tučka.
Na pola čaše pšenične trave obično se dodaju 2–3 čaše vode. Sok je najbolje konzumirati odmah nakon ceđenja. Može se čuvati u frižideru do 7 dana, ali sa vremenom dolazi do gubitka nutritivne vrednosti. Radi poboljšanja ukusa mogu se dodati med, limun, narandža ili drugo voće.
Druga berba je moguća, ali sadrži znatno manje nutrijenata i ne preporučuje se za pripremu soka.
Video prikaz gajenja pšenične trave. Izvor: YouTube kanal Daisy Creek Farms
Optimalni uslovi za rast mlade pšenične trave
Za stabilan i bezbedan uzgoj važno je obezbediti odgovarajuće uslove sredine:
- Vlažnost vazduha: 50–60%
- Temperatura: 17–23 °C
- Svetlost: indirektna dnevna svetlost ili veštačka LED rasveta
- Minimalno 8 sati svetla, idelano 14-16 sati svetla
- pH vrednost vode: 5,8–7,5
U praksi, za kućni uzgoj sasvim je dovoljna čista pijaća voda. Stroga kontrola pH vrednosti nije neophodna ukoliko se održavaju dobra drenaža, higijena i umereno zalivanje.
Mikrobiološki preparati mogu dodatno pomoći u sprečavanju razvoja štetnih mikroorganizama, ali ne mogu nadomestiti loše uslove gajenja. Najvažniji faktori za zdrav rast ostaju pravilna drenaža, dobra ventilacija i izbegavanje konstantne vlage.
KOMERCIJALNI UZGOJ I REALNI RIZICI
Proizvodnja soka od pšenične trave nije novina u Srbiji i postoji više ozbiljnih proizvođača. Ipak, ovaj proces je izuzetno osetljiv. Najveći rizik predstavljaju plesni (buđi) koje proizvode mikotoksine, kao i neadekvatni higijenski uslovi.
Upotreba neodgovarajućih sterilizacionih sredstava, loše osvetljenje, loša ventilacija ili nekontrolisano skladištenje mogu značajno smanjiti kvalitet soka i dovesti do potencijalnih zdravstvenih problema.
Zato je ključno da se sok nabavlja isključivo od proizvođača koji koriste:
- netretirana, stare sorte semena,
- kontrolisane uslove proizvodnje,
- odgovarajuće sertifikate.
Ukoliko želite da lično napravite i održavate automatizovani sistem (Fodder) za gajenje spelte, Autorsko uputstvo možete da poručite OVDE.
VAŽNA NAPOMENA
Osnovni princip ekotoksikologije glasi: sve je toksično ako se pretera sa količinom – pa čak i voda, limun ili spelta. Umerenost je ključ.
Spelta sadrži gluten. Sok od mlade pšenične trave sadrži manje glutena nego zrno, ali i dalje može izazvati probleme kod osoba sa celijakijom, alergijom ili intolerancijom. Pre upotrebe, naročito kod hroničnih oboljenja, neophodna je konsultacija sa lekarom.
Prirodni proizvodi nisu čarobna rešenja. Oni mogu pomoći samo ako su deo šire promene životnih navika i zdravijeg okruženja.
4 meseca sam koristila zbog malokrvnosti i rezultati krvi su bili katastrofa,nista mi nije pomoglo
Dobar Dan.Gde ste kupovali sok od spelte,I nama se to isto desilo.
Poštovana Danijela,
Hvala Vam što ste podelili vaše lično iskustvo u vezi upotrebe soka od spelte.
Generalno, ukoliko nemate alergiju, celijakliju ili netolerantnost na pšenicu/speltu/gluten, ukoliko je sok proizveden na bezbedan način u higijenski zadovoljavajućim uslovima i ukoliko je skladišten i korišćen u skladu sa preporukama proizvođača ili lekara, ne bi trebalo da postoji problem sa korišćenjem soka od spelte. Lično sam koristio sok od spelte, ali preventivno, osećao sam se dosta energičnije, ali pošto sam koristio zdrav, ne mogu da budem merodavan što se tiče ličnog iskustva. Takođe, bio sam u kontaktu sa više ljudi koji su tvrdili da su drastično poboljšali zdravtveni stanje primenom soka, a to mi je svakako bila inspiracija da napišem ovaj članak, kao i da dodam napomenu.
Želim Vam sve najlepše i hvala još jednom što delite vaše lično iskustvo, jer svakako može da bude dragoceno nekom od čitalaca.